U najširem smislu označava pojedince, organizacije, pokrete i ideologije kojima je zajednički stav da se međunarodni odnosi uređuju na načelu sporazumevanja i saradnje različitih suverenih država. Ovim se brišu i prevladavaju barijere između nacija i/ili nacionalnih država. Internacionalizam se može javljati kroz više oblika: liberalni internacionalizam (naglasak je na saradnji i povezanosti pojedinaca), proleterski internacionalizam (naglasak na saradnji društvenih grupa) i dr. Pojam internacionalizma se najčešće vezuje za doktrinu koja se temelji na povezivanju naroda preko nacionalnih granica. Kao ideologija i politička doktrina internacionalizam propagira oblikovanje međunarodnih odnosa putem sporazumevanja, mimo pojednačnih grupa ili interesa nacije, odnosno povezivanjem naroda. Internacionalizam označava internacionalni (međunarodni) pokret radnika svih zemalja za klasno jedinstvo i solidarnost, odnosno borbu radnika svih zemalja za bolje uslove života i rada i borbu protiv kapitalizma, uništenje fašizma i imperijalizma. Termin se može odnositi i na osećanje solidarnosti i bratstva svih radnika sveta, zbližavanje svih naroda i stvaranje jednog jedinstvenog društva uređenog po idejama socijalizma. Retko se pod terminim internacionalizam podrazumeva spoljna politika neke države u središtu koje je njena aktivna uloga u svetskim diplomatskim i vojnim poslovima. Postoji i upotreba termina internacionalizam koji označava insistiranje na spoljnoj politici koja je koodirana (sprovođena) kroz međunarodne organizacije. Pristalice internacionalizma su se u prošlosti (kao i danas) suprostavljali svim pokretima i procesima koji bi narušavali jedinstvo i zbližavanje između naroda, kao što su šovinizam, imperijalizam, nacionalna isključivost, militarizam i ratovi.