Multikulturalnost je, nesumnjivo, činjenica savremenog sveta. Svega desetak država se danas mogu smatrati monokulturalnim i u njima živi samo 0,5% svetskog stanovništva. Podatak da se u svetu koristi preko 6.500 različitih jezika, a da su ljudi koji njima govore (bez obzira na veličinu ovih jezičkih grupa) građani nešto manje od 200 država, snažno ilustruje ovu dramatičnu kulturnu i etničku kompleksnost.
Vojvodina je, takođe, izrazito multietnička i multikulturalna zajednica. Prema popisu iz 2011. godine, građani su se samoidentifikovali u okviru dvadeset i jedne nacije. Pored toga, specifičnost Vojvodine ogleda se i u visoko institucionalizovanoj zaštiti manjinskih zajednica. Od Drugog svetskog rata pa do danas raste broj ustanova kojima je cilj očuvanje kulture i identiteta nacionalnih zajednica. Obrazovanje, informisanje i kultura su oblasti u kojim su manjinska prava najviše razvijena. U Vojvodini je u službenoj upotrebi šest jezika, a nacionalni saveti i zavodi za kulturu pojedinih nacionalnih zajednica su tela, koja, svakako, predstavljaju korak više u ostvarivanju manjinskih prava.
Multikulturalnost i multietničnost, dakle, više nisu novost. Niti sami po sebi predstavljaju prednost, niti poseban hendikep. Ili, drugačije rečeno, mogu biti i prednost, ali i ozbiljan izvor problema. Sve zavisi od toga na koji način društveni akteri doživljavaju kompleksnost i različitost koja ih okružuje.
Jer, dok s jedne strane imamo bogatstvo različitosti, s druge strane je sve prisutnija (samo)getoizacija; s jedne strane imamo šest službenih jezika, a s druge strane, činjenicu da se, osim u specijalizovanim TV emisijama "manjinskih" redakcija, ti jezici se jedva čuju u javnom prostoru... Tendencija da se multikulturalnost doživljava na površan, "folklorni" način, takođe je prisutna. Odsustvo kompleksnijeg razumevanja multikulturalnosti vidljivo je u različitim društvenim nivoima. Posebno, po našem mišljenju, među mlađom populacijom, koja je posebno sklona pojednostavljenom, binarnom šematizmu ("mi" – "oni", "naši" – "njihovi").
Cilj ovog projekta je da se mladima srednjoškolskog uzrasta (15 – 19 godina), u formi leksikona, na stručan ali istovremeno i popularan način, predstave osnovni pojmovi multikulturalnosti iz sociološkog, antropološkog, pravnog, politikološkog i kulturološkog ugla. Leksikon je takođe namenjen i srednjoškolskim profesorima i NVO aktivistima, kao neka vrsta "podsetnika" za predavanja, radionice ili debate...