Pojam etnička grupa u uskoj je vezi sa etničkim identitetom i etničkom pripadnošću (etnicitetom). Potiče od grčke reči ethnos - narod, izvedena je iz reči ethnikos koja je prvobitno značila pagane. U engleskom jeziku se u tom značenju koristila od sredine 14. pa do 19. veka. Smatra se da je reč ethnics prvi upotrebio američki sociolog Dejvid Risman 1953. godine. Tako će šezdesetih godina 20. veka, pojmovi etničke grupe i etnicitet postati veoma zastupljeni u istraživanjima antropologa i sociologa. Etnicitet je važan koncept po kojemu se ljudi mogu identifikovati kao pripadnici neke veće grupe, odnosno zajednice, koju povezuju zajedničko poreklo, jezik, kultura i religija. Etničke grupe, za razliku od nacija, nemaju svoj teritorijalni i politički suverenitet. Glavne karakteristike jedne etničke grupe su: kolektivno vlastito ime, mit o zajedničkim precima, zajednička istorijska sećanja, jedan ili više elemenata zajedničke kulture, povezanost sa određenom "domovinom", osećaj solidarnosti kod značajnih delova populacije. U istraživanjima etničkih grupa razvijane su različite teorije i pristupi, među kojima su najzastupljeniji: primordijalizam, esencijalizam, perenijalizam i konstruktivizam. Prema primordijalističkom tumačenju, etničke grupe imaju istorijske korene u dalekoj prošlosti i predstavljaju primordijalne (iskonske) grupe, povezane srodstvom i biološkim karakteristikama. Esencijalistički pristup podrazumeva da etnička grupa prethodi bilo kojem drugom obliku socijalne interakcije i da predstavlja osnovnu činjenicu ljudskog postojanja. Perenijalistički pristup vidi nacije i etničke zajednice kao u osnovi isti fenomen. Prema ovom pristupu, nacije, kao vrsta društvene i političke organizacije, predstavljaju jedan od drevnih ili perenijalnih (višegodišnjih, konstantnih) fenomena. Konstruktivizam odbacuje pojam etniciteta kao osnovu ljudskog postojanja. On smatra da su etničke grupe samo proizvodi ljudske, socijalne, interakcije. Tаko shvаćene etničke grupe su društveno uslovljene.