Takođe, geografski region u Vojvodini. Ali ne samo u Vojvodini. Banat se prostire i na teritorije Mađarske (vrlo mali deo), Rumunije (najveći deo) i Srbije. Na teritoriji Vojvodine, Banat je administrativno podeljen na okruge: Severnobanatski, Srednjobanatski i Južnobanatski. Najveći grad srpskog dela Banata je Zrenjanin, zatim slede Pančevo, Kikinda i Vršac. Istorija Banata bila je veoma dinamična. U 2. veku, Banat je bio deo rimske provincije Dakije. Sloveni se na prostoru Banata prvi put pominju u 4. veku. Retki istoriografski izvori, kao što je mađarska hronika Gesta Hungarorum, navode da je u devetom veku Banatom vladao bugarski vojvoda Glad, koji je bio vazal bugarskog cara Simeona. Osnivanjem mađarske kraljevine, Banat oko 1028. godine, potpada pod mađarsku vlast sve do 1552. godine, kada ga Turci osvajaju. Banat je pod Turcima nazvan Temišvarski vilajat i kao trakav je postojao sve do 1717. godine. Srbi su u Banatu (u gradu Vršcu) podigli ustanak protiv Turaka (1594), pod vođstvom vladike Teodora. Ustanak je ugušen, pa će tek Požarevačkim mirom (1718) Banat biti u potpunosti oslobođen od Turaka i doći pod austrijsku vlast, ovog puta uređen kao vojnička provincija Tamiški Banat. U Banatu, dominantna etnička zajednica bili su Srbi, ali je tokom 18. i 19. veka austrijska vlast sprovela masovnu kolonizaciju Nemaca i drugih etničkih grupa - Mađara, Rusina, Rumuna, Slovaka. Tokom 1848–1849. godine, zapadni deo Banata bio je u sastavu Srpske Vojvodine, autonomnog regiona u okviru Austrijskog carstva, a od 1849. delovi Banata postaju deo nove pokrajine, nazvane Vojvodstvo Srbije i Tamiški Banat. Glavni grad ove pokrajine bio je Temišvar. Godine 1918. u Banatu je proglašena Banatska republika sa sedištem u Temišvaru, ali je ona trajala vrlo kratko. Završetkom Prvog svetskog rata, "Trijanonskim ugovorom" sklopljenim u Versaju, teritorija Banata podeljena je između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije), Kraljevine Rumunije i Kraljevine Mađarske. Nakon Drugog svetskog rata 1945. godine, Banat postaje sastavni deo Autonomne pokrajine Vojvodine, podeljen na severnobanatski, južnobanatski, srednjebanatski i okrug teritorije grada Beograda (opština Palilula). U ovom etnički i konfesionalnom raznolikom regionu, danas žive Srbi, Rumuni, Slovaci, Mađari, Česi, Bugari, Hrvati, Makedonci, odnosno pripadnici pravoslavne, grko-katoličke, katoličke, protestantske, muslimanske veroispovesti.