Geografski region u Vojvodini. Deo Bačke pripada i Mađarskoj, odnosno mađarskoj županiji Bač-Kiškun (mađ. Bács-Kiskun). Tragovi prvih naselja na teritoriji Bačke potiču iz kamenog doba, a nalazila su se uz obalu Dunava i Tise. Tragovi iz bronzanog doba svedoče o pristustvu brojnih naroda: Kelta, Rimljana, Huna, Slovena, Germana i Avara. U 9. veku, Bačkom je vladao bugarski vojvoda Salan, sa prestonicom u Titelu. Nakon zauzimanja panonskog basena od strane Mađara, stanovnici Bačke bili su Mađari, Pečenezi i drugi. Doseljavanje Srba je počelo, u većoj meri, u 15. veku za vreme vladavine kralja Sigmunda. Godine 1526. Bačka je bila teritorija nezavisne države, kojom je vladao samozvani srpski car, Jovan Nenad. Prestonica njegove države bila je Subotica. Posle pada Budima i Segedina (1542), Bačka dolazi pod tursku vlast, a na teritoriji Bačke se uspostavlja Segedinski sandžak, podređen Budimskom pašaluku. Bačka je bila podeljena u 6 nahija: bajsku, subotičku, segedinsku, somborsku, bačku i titelsku. Nakon toga, za vreme Habzburške vladavine, Bačka je bila podeljena na civilni deo – Bačku i Bodrošku županiju i vojni deo – Vojnu granicu. Srbi su činili većinu u naseljima Bačke do početka 19. veka, kada počinje intenzivnija kolonizacija Mađara, Nemaca, Slovaka, Rusina, što će u izmeniti etničku sliku ovog regiona. Kao i Banat i Srem, Bačka postaje deo Srpske Vojvodine, a kasnije i Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata. Od 1918. godine, Bačka postaje deo Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije), a od 1945. godine, deo je Autonomne Pokrajine Vojvodine. Na prostoru Vojvodine, Bačka je administrativno podeljena na Južnobački, Severnobački i Zapadnobački okrug, dok su veći gradovi: Novi Sad, Subotica, Sombor, Bačka Palanka, Vrbas, Bečej, Senta. Srbi čine većinsku etničku zajednicu, zatim Mađari, Bunjevci, Hrvati, Slovaci, Rusini.