Leksikon multikulturalnosti - B


A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Geografski region u Vojvodini. Deo Bačke pripada i Mađarskoj, odnosno mađarskoj županiji Bač-Kiškun (mađ. Bács-Kiskun). Tragovi prvih naselja na teritoriji Bačke potiču iz kamenog doba, a nalazila su se uz obalu Dunava i Tise. Tragovi iz bronzanog doba svedoče o pristustvu brojnih naroda: Kelta, Rimljana, Huna, Slovena, Germana i Avara. U 9. veku, Bačkom je vladao  bugarski vojvoda Salan, sa prestonicom u Titelu.  Nakon zauzimanja panonskog basena od strane Mađara, stanovnici Bačke bili su Mađari, Pečenezi i drugi. Doseljavanje Srba je počelo, u većoj meri, u 15. veku za vreme vladavine kralja Sigmunda...

Balkanizacija je geopolitički termin koji se često koristi da bi se označila specifična rascepkanost ili izrazita usitnjenost teritorija u organizacionom ili društvenom smislu. Koristi se da bi se opisao proces fragmentacije ili podele na regije u okviru jedne države ili u okviru manjih regiona, a koji prate konflikti i međusobna neprijateljstva. Termin je nastao krajem Prvog svetskog rata (1914–1918) kako bi se opisala politička i etnička rascepkanost na području Balkana, nakon raspada Osmanskog carstva i Habzburške monarhije...

Takođe, geografski region u Vojvodini. Ali ne samo u Vojvodini. Banat se prostire i na teritorije  Mađarske (vrlo mali deo), Rumunije (najveći deo) i Srbije. Na teritoriji Vojvodine, Banat je administrativno podeljen na okruge: Severnobanatski, Srednjobanatski i Južnobanatski. Najveći grad srpskog dela Banata je Zrenjanin, zatim slede Pančevo, Kikinda  i Vršac. Istorija Banata bila je veoma dinamična. U 2. veku, Banat je bio deo rimske provincije Dakije. Sloveni se na prostoru Banata prvi put pominju u 4. veku. Retki istoriografski izvori, kao što je mađarska hronika Gesta Hungarorum, navode da je u devetom veku Banatom vladao bugarski vojvoda Glad, koji je bio vazal bugarskog cara Simeona...

Nacionalna zajednica u Vojvodini, koja pretežno živi u Bačkoj i u manjem broju u Banatu. Prema popisu iz 2011. godine 16.706 ljudi izjasnilo se kao Bunjevci. Najveći broj Bunjevaca živi u opštinama Subotica, Sombor, Bačka Topola i Novi Sad. Naselja sa značajnim brojem bunjevačkog stanovništva su: Ljutovo, Bikovo, Gornji Tavankut, Donji Tavankut, Đuriđin, Mala Bosna, Stari Žednik, Bajmok (opština Subotica). U istorijskim izvorima Bunjevcima se naziva slovenska grupa koja je živela u planinskim predelima zapadne Hercegovine i kontinentalne Dalmacije...

Preuzmite Leksikon u pdf formatu

Leksikon multikulturalnosti, izbor iz sadržaja

22 novembar 2016
05 novembar 2016
22 novembar 2016
© 2016 Centar za interkulturnu komunikaciju - CINK. Sva prava zadržana.
CMS Web Design and Production - Luka Salapura